Ka Nupepa Kuokoa, Volume XLII, Number 47, 22 November 1907 — E KA HOOKAMANI E UNUHI MUA OE I KE KAOLA MAILOKO AE O KOU MAKA IHO. [ARTICLE]

Help Learn more about this Article Text

E KA HOOKAMANI E UNUHI MUA OE I KE KAOLA MAILOKO AE O KOU MAKA IHO.

E ke Kilohana, Aloha oe:—Ua nui loa kuu hauoli i ko'u ho'omaopopo ana iho i kou nui ahonui i ka halihali ana mai i ka lono ano mauliawa o ka loio o ka Hoomana Pooko'i o na La Hope Nei. Ke ike nui nei au i ka Hon. Charles Broad ka Ogana kani hoene a ka poai More Lehulehu, ke hoomaoe mai nei i ke kumu o ke ala ana mai o keia mau pane ia'u, pololei kela, <jiai ua ike no au i ka mua ame ka muli o ka'u mau huaolelo apau 1 kakau ai. | E hoomanao, ua hoani aku au ia \ kiina o ka'u maka peni me kuu manao kuhihewa loa, he poe koa wiwoole la oukou* a e hele mai ana la hoi, he"i alo a he alo, e paio la hoi me ke keiki a losepa Kamika ke kanaka nana i hookumu mua loa. i.ka M. L. maloko 0 ka Ekalesia wahi' hoi a ka Hoike a ke Tumima ame ka jUrima a ua ka-. naka; eia ka he poe hohe wale. a i psha hoi ko oukou naau-i ka oiai nae, ua kono akea ia aku oukou apau loa e ninau, 6 paio iloko o ke anaina haipule i haawiia no ko ou»kou hanohano, ua noho o J. K. ilaloa kali ke anaina holookoa no aneane 2 mlnute a oi, a malaila no hoi k<*j oukou auna ame ka Peresidena A. a| he aneane e 60 poe o Utah ia po, aka nae hoi i ka pau ana o ka pule, a puka, a mawaho, oia iho la ka wa a oukou 1 olowalu ae ai o ka leo o na lede ame Bros. o oukou, ma ke ano alu i koi makou Bro. Seeheey he 15 poe, Moses Keaulana he 7 poe, ke Kaula J. j K. 4 poe, mahope mai o ke kaa, G. J. Waller 3 poe ma na aoao o k$ kaa, a owau, Bros. R.\ P. ame I. 'H. ku wale iho nei makou aole. he hoa j paio, hookamailio aku nei au i ke ke- I iki a V. po huihui maikai keia, ae mai la kela pau ae no aohe olelo hou mai. Ke ike mai la oukou e ka lahui i! ka hana rula ole a keia ano lahui, aole makemake i ka paio ma ka mālamalama aia no a ma kahi pouli alaila palolo ka waha, oiai he U. lua neia ano j keiki, he hoole ke-a-luna aole e paio I aole e loaa ke Akua i ka uluao'a, aia ke Akua i ke aheahe malle, a o ke-a- ) lalo he hoaano loa e paio e llke me ka j Hon. i keia la. / A no ko Buke e ka Hon. ke kalahala | me ke kpko mahalo i kou lokomaikai, J aohe kupono o ia na'u, oiai he ma-1 naoio no makou ua lilo makou I ke kual ia me ke kokq waiwaiio o lesu Kriato, aole hoi e like me ka oukou he paku'i hou iho i ka Euanelio* akahi, me ka M. L.; alua, he Akua o Adamu; akolu, pono e hookahe ia ke koko o ka hoahanau pepehi kanaka, no ka Ekalesia holookoa pili pono keia la ea, e ka Hon. Me oe ,aku kau hooponopono me "Lucy," no kona like pu loa me oe, aole loa . me a'u nei ia. A no ka nui ame ke kaulana o ka HEE a oukou apuni ke ao nel he mea /)iaio hol kau, o ka nui paha ia la, ke hele la a kapae ka alaala iluna o makou, a hookahi ko makou hohono like ana imua o ke ao nei, mamuli o ka manamana o ka aweawe o ko Hee. A aohe io no e hiki ia'u ame makou huiia ke okioki, a nalinali aku i ko Hee, aka nae hoi ia Peresidena Ka- j livilana hol keia Make loa ka Hee a mai lilo na waiwai apau loa o ko Ekalesia i ke Aupuni Amerlka, e ole e holo mihi aku e like mai nei no hoi me J. F. Kamika, ko Kaula i keia la 1 hoopa'lia mal nei, he ekolu haneri dala (1300) a mihl ai no hol pakele mai paa i (Kawa) mie ka hooiaio pu aku, aole loa e hana a a'o hou i ka (Hee) Mare Lehulehu, aka nae, ua ulu hou no e j like me kau olelo he ulu hou no ka aweawe, a nui ai ka waha o Wilifoda Wudarufa i ke kukala i na aweawe! I (Lala Ekālesia) e hoopau loa i ka M. L. a ina eia no hoi oukoii ke hana! ma-lu mai nei, hoike mai ia'u a na'u j e hoouna aku ia Marshall Henry, malia o hiki hoi iaia *e nallnali, pehea I keia!!! . i I ■! OLELO HOIKE A WILIAMA MARKS j ' , Ua kauoha aku ke Kaula losepa Kamika ia W. Marks kekahi o na hoa-1 kuka e hele oia iloko o ka Ahakuka j Kiekie loa o ka Ekalesia (High Coun- j eil) a e kauoha aku e kinai, e hoopau! loa o Bilinham Toung ma ame kahi I | poe e ae e ike a hooiaio la mai ana I me na hoike oiaio e like me na kana-

wai o ka Ekalesia, a ina he mea oiaio e OKIIA aku no lakou e like me Hatvama Balaunu ma i okiia i Feb. 1, 1844, he 4 mahina wale no mamua iho o ka make ana o J. K. a owau no hoi e hele iluna o ka Awai a e kukala mai i ke ao holookoa e hooki a e. kapae loa ia aku na poe o ia a»io e loaa, aku ana, aka aole i ko keia manao, mamuli ō kona make e ana. KA DAVID WHITMER, Ua haalele mai oia i ka Ekalesia he mau makahiki mahiua loa ae a ina ua liana oia i keia hana, alaila, ua Mihi oia a i kona make ana ua make oia ma ke ano he hoahanau kulana oiaio no ka Ekalesia i ka 1880. KA JASON W. BRIGGIS. I never heard Polygq*ny taught from the stand or Pulpit in Nauvoo, or in public at all; what I heard was from individuals in their homes and the like Polygamy was never named at all. lt was sealing was what I heard talked about In Nauvoo, sealing for one wife only, and not other man's wife and not for two women, No, Sir, I did not see the Revalation at that Time. Wela hou no oukou, o, pai hou la mai no. KA JAMES WHITE HEAD. There was no Elder in the Church nor anyone else in Authority in the Church, durlng the time I was there la Nauvoo, occupying the position of Private Secretary to the "Prophet," ,that-taught or practiced Polygamy, I never heard anybody teach any such principles pr!or to the "PROPHET'S DEATH." That applied only to husband arid wife, and a man could not have but one wife, they were not allowed to have more than one wife, but could have one wife, and cou!d be sealed to her for this life, as well as for the life to eome. Joseph Smith had One Wife and her name was Emma, I do not know any other woman who clalmed to be the wife of the Prophet there at Nauvoo, nor at Any other plaee, I do not know of any other wife he had other than Emma, at any time or plaee. I never heard of such a thing* during his lifetime. Papapau hou no na ihu o oukou la i ka hoohoa i ka la ino, a 1010 i ka puni hoohihia i na poe mailuilu e malama ana i na kanawai apau loa o ke Akua, aole e Hke me kau a'o ana, o ka hapuku aia ka pon6 o ka piha ku'inei o ka halepule o ua kanaka, 100,000 o-i-a koele hou ia mal, 1 nui aku ka ike o ka lahui i pa kee o oukou. Alua ano hua a ka Hon. i keia la, mailoko mai o kona waha ponoi, aole o lakou ku-e i ka mare 1 wahine, a he apono i ka M. L., e ka lahul nana ia mai o Utah, kupono no kahi Mahioīe no ka olwi iho no. Ike ia no ke. ano o ka Laau ma kona Hua. Kanono pono no nae ka ho-no o ua kaaka. A no ko ooki i ke poo o Labana ke Kauoha mai ke Akua ia oe, ua llke ia me ke kauoha a ke Akua ia Hosea ke keiki a Beeri e lawe i wahine moekolohe nana, a i na keiki moekolohe hoi, no ka mea, ua Moekolohe nui ko ka aina, 1 ka haalele ana ia lehova a e kapa aku i ka inoa o ke keiki o lezereela, no ka mea, aole e liuliu aku, a e Hoopa'i aku au i ke koko o lezereela maluna o ko ka hale o lehu a e hoopau auanei au i ke Aupuni o ko ka Hale o ka Iseraela. A penei iho ia nnei oe e ka Hon. C. B. & Co. i manao ai e lawe mai a hooialo i kela olelo hoike i maopopo loa kona ku-e kanawai o ka aina ame ko ke Akua a hoolohe i keia a*o moekolohe a B. Y. ka makua o ke Diabolo, nana i alak&l hewa ia oukou me kana 50 wahine M. L. a he hiki anei hoi ia oe ke hooiaio mai, he moekolohe nui kō luna o ka aina o Amerika i ka 1876 ua pau mal o a o o ka aina e like me ia i na la 0 Hosea? A e moekolohe nui ana anei o Hawaii nei i na la mua loa o kou Ekalesia i hiki mua mai ai he 78 makahilei 1 hala ae nei? A ua mare moekolphe auanei hoi oe? A ua hanau a kapa aku anei oe i ka inoa o kau mau ke« iki ma ka inoa e ku ai ka makaia a ke Akua e like me ia ia Hosea? Ay>

ka hanee ana anel o ko kakou nohoal'l ola anel ka hua o ka oukou hoolohe ana I ke kauoha a lehova? M. L. wahl a oukou, e-a, I no mahi moa no oe. Nanl no hol ka nui o kou kuhHiewa e manao ana anel oe. e hana waie mai ana no ke Akua l kāhi mea mawaho ae o kana kauwa, ke Kaula Aole,' no ka mea, aole e hana mai o lehova ka Haku i kekahl mea. ke hoike ole ma! la i kona mea Huna i kana mau kauxva, ] na Kaula. Amosa 8:7. (Aole i pau.)