Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXX, Number 49, 5 December 1891 — NU HOU KUWAHO [ARTICLE]
NU HOU KUWAHO
Mi ke ka toi mai o ka AoMraJfai I ke k>lnhfrk« Pdtlitft tka nei, oi ioaa mml ia makoa om mea hoa «i--lalo iho oei: O ke kamakmii o ke kopea nui Xo lolu l k* t* 14 o Nove«nah«, he 3 SS-100 iD*a keneU ao ka poona. U* malim* ia mi nei ka halawmi maluihiki oka Hal Mihiko o ke KnUokamaomao, m «a koho hoa ia ooMiwimiioki Hai. Uaemi mai na pomikal o ke kopaa mahope mai oka noho mumi ih o ke kanawil hoooo» d«te kopoa a Mikloeio omi Aperil 1, 1991 mai. O ki arefigm o ke tooa kopaa no ke 00 ko o 18M-9, he $107 o keiooa, a noko 1 §89-90 mai, he $SS.3S no likm. Uamahele ia na poka ma kahl o km $246.000, aoakoehe $19.80$ m kmwnihowL E loam ana no ke too* kopo o keU makmhlkl ma kmhi o ke $69.92. E hikl mnm ke oo ko o 1891 I km 10,000 moi mmn toom mmiloko mml o 2.240 mmn eka, m o ke oo ko mmhope mka okeim e hiki mnm i km 18,000 mmn lonm. KA AHA CWAO ICO KB KAI BEBIKA. O km hoopooopooo mnm i km hoopmapnm mmwmenm o Ameiiem Hoipoim m me Eoelmni no ke Imi Behenna, e wmlho im mnm nm kekahl Ahm Uwmo e hoohokn O wmi Im monei km lanmkanmwmi nmnm e hmmwl mnm 1 km olelo hooholo. Inm hookmhi mnm poo moponi nmnm e noonoo, mlmilm hookmhl wmle no wahi mopani kopono o km Pmeidenm o km Hipohmllkm o Heievetia t eia nme he au. pani kmpmkmi oie keia. NO AMKRI4 A HUI. O kmhi mem hoo paewm Iki me o nm lono koho bmlotm i lohe im mmi ml mm km Mariposa, oim no km lanmkilm holooko* m pmn o km pmm bmlota lonm moponi iho o km mokaminm iho o lowm o ka aoao Demokarata t aoie hoi e like me ka lohe maa o ke Klaainm wale no ka mea mmopopo a powehiwehi nm bmlotm o me.
Ke kohokoho ia mai nei, e lilo aku ana o lunamakaainana Demokarata Milla o Teseka i Lona lloomalu no ka Hale Lunamakaninana Lahui ma Wasinetona. O OilMon ana paha o Marilana ke Kakauolelo o ka Hale, a o Oonnellnon o Teuesi ke Kiai Puka.
Ua lono wale ia ma ka la 11 o Novemaba ma Nu loka, e hoohanohano la mai ana ka mokuaina o Kaleponi me ka noho Kuhina Kaua iloko o ka Aha Kuhlna o Harrison, aka ma kekahi lohe hoi, e loaa ole ana no ko na Ripubalika ma Kaie. poni aumeume a lokahi ole ma ka inoa e waiho aku al. KO CANADA ANOI HOOHUF. Ua malama ia he hoopaapaa hui no ka pono ame ka pono ole oka hoohul ana ia OanaUa me America Huipuia ma kahl kokoke I Toronolo a ua mahuahoa ka poe ma ka aoao e makemake ana e hoohui, -a e kali wale ana no lakoo o ka loaao ka wa maikai e kukala aku ni no ka hoohui ana. WAIII lIALAWAI AHAEI«KI<K UIPI - RALIKA. Ma ka hnlawai a na lala o ke Komite Lahui o ka Aoao Ripubalika o Amerlca Hupula i malama ia mui nei 1 ka la 23 o Novemaba ma ke kulanakauhale o Waslnetona, ua hooholo lakou e mainma ia ka Ahaelele Wae Moho Peresidena o ka Aoao Ripuhalika ma ke kulanaknuhale o Minneapolia, Minesota, i ka la 7 o lune, 1892. Ua lohe ia, ua hoolaulea aenei o Blaine a me Harlson, e u hele like laua I mua oka Ahaelele ma ke ano he mau mohomeke keakeaole o kekahl I kekahi.
KAUOHA IA E HOIiO I HONOLULU.
Ua hikl ae ka raokukaua Amerika Kapalakiko, Adimarala Brown, aialoko o ke awa o Kapaiakiko 1 ka la 19 o Novemaba, mai na kai ae o Kile, a «a kauoha koke ia e komo iloko o ka pa kaplll moku o Mea Ailana e hoomaemae awiwi i kona iwikaele paa pu I ka ploeoe & I ulu ia eka Umo. Aika wa e makaukao al no ka holo I ke kai, e hoouna ia aku ana ola no Honoiulu. Ua mAiMo ia he mea ano nul no ko Amerlka Hoipala pomalkai ka hookēlakeU ana I kona ikaika maioko oia awa I ka wa koho b«lota o ka l*hui Hawall, a mamuli oko Adlilumila Brown ohohia la eke aupuni o keia wa, nolaila I manao la al e loaa na kokua no ka hooahooa ana ae I ko kakoo maa pomaikai e ioaa al ona wahi hoahu laaaha oo Am«rika Huipuia ma ka Paeaina. Aia ka moknkaoa Kai€tona ke hok) ae la ilalia, a e kall ana oia malaila ahikl aka o Adimaraia Brown. Aia ka AmoeoAi ma Honolala I keia wa, a noiaila e puipoi ana ko Brown aoao no na kokua noke kukakaka ana e hoomana la aku al oia e loaa ona wahl hoaha lanaho. KA PUALI KIWIPOPO ftANA 106K. Ua eo Ika poali kinlpopo Bana loae ka moho mokomoko kinipopo 0 na paali klnlpopo o ka hul o Kaleponl. He 90 a lakoo mao eo mal* loko mai o na paanl ana he 147, ma ka .612 ka averika, oiai he 84 a ka puail Kaieponi mailoko mai oka heluna nul. NolaHa e haiawai ana na hul a paa me ko Polalaaa no ka KUI WA unm PAM I K KAKAWAL I ka ta lt o Novomaba, ua kue mai na lulna pako o ka mokaahl ka <«Bmepevt»e o lapaaa" me na pahi 1 unuhi la a wawana iwaho i ka wa ana kalko i kil akn ai e hope la eloa o lakou no ka hoeha 1 kekahl luna klai hale date o ke awa o Vanekoawa, lala • hooko ana I ka hali ■w maluna oka moku. O keia ka haawina moa I loaa mal aa lolna pake mal.
KII K A ME AHKKIKA llfl. uiai nt-i lui pivu.. o tt-* Kile i ka l:!i l«n aiu i nm Amcrlk.» mmmuli o ko Ameiikm akmmai ka« kele hooponopooo aoponi mm keim komo I pepehl imai kekmhi mmo ioiom o km mokokmom Amerlkm BakUimaa. Um mmlama iho nei nm mhm hookolokolo nielem ommna Kile no km noii i nm komo • keim hmonmele m me km mmke anm onm ioinm Aioenkm me km mmikmi, mkm mole i lohelm km Imkoo oieio hoohola Ke manmo Im mko nei, aole healaooi e me m KHe e hele mko mi, o km hoo> pooopooo mmikmi wmle me no e pmo ml 9ē9 km maooloool ole. ■OOKAHUU ACPOVI MA BKBACILA Iloko o nm pole ekolo I kmmhope meoel, om 010 me he mmo pioloke ooi maloko 'km Rlpobmllkm opiopio o BenuQm, mmmoli oko Doa Fonaeem hoolilo mnm menei imim i mlmkml m hoohmnm mkn Im i koom mmnm kmom m»e konm mmnm kmlmi aapooi I kamo e lilo kaokom ai maialo ooa ka Bipobmlikm o Beraziim f mkm om mmopopo no imim om hana oim moi mku ikm mem hiki i kona ikaika ke hoohanm mka. O km pohmko koim mam lom nmnm i keakea mai I konm mana hookele aopnni, oia no km hmonmele i ulu me mm Rio Grmnde da Sol, mmlmiim nm klpi i kue mmi mi imim. Um hooko im ka makemmke o n« Jootm o Beraxila mamnli o ka hamlele mnm o kekmhi mahele o na koa i ka Aoao Almkmi, a oa 010 mahomhum me im km ikmlkm o na kipL Um hmpmi ae Im hoi ko Pmrm poe i nm mea kmam no ke koe ana aku i na koa o km Aomo Hookiekie. Um hooholo iho o l)on Kooaeem e hoolawa ia o Rio Jmneiro me nm mea kaua a e kimi im hoi, me ka hoohmiki pu mna mko hoi i na mmnm kalmi napepa. Ua okaii mai nae kekahi mau wahi okom me mm ka hoaln ana i mau puail kipl, a u.t paniku ia na aamoko mai ke komo ana aku ma ka muliwai o Hio UrunUe. Ua kupilikii loa ka aoao aopuni i na kipi. NA KAMAIMO KAUA MA EUHOPA.
Ua loaa ae I Nu loka he palapala na kēkahi ona ukall ponoi o ka Emepera o Qeremania, ē kukala ana ma ke ano noi, e hoea mal ana he kaoa nui ma £uropa aole e panee aku a hala ma o aku o keia kupuiau ae. Ua loaa ae keia palapala 1 kekahi luna aupuni kiekie ma Amerika Huipuia, a ua hoomaopopo ia, me he mea la na ka Emepem ponoi no i hookekena.
Ke kukala nei keia palapala, aohe mea e hopohopo a e kanalua ia ai no ka hoohele ia ana o na puali koa o Busia ma na palena o Geremania, Auseturia a me Koumania. O ka noi o kei.i poe koa, ua like no la me ke 90 hapa haneri o ko Rusia puali koa ikaika. He mau wahi puali koa iki no kai hookoe ia aku ma ka hikina a mawaena konu, i mea e hoopakele ai i na palena mai ke komo kaua ulupa ia mai, a i keakea ia ai ka pioo o na nanaka.
Mai Augate mal I hala, ua hoohele ia ae he 300,000 mau koa Rusia ma ke komohana hema o Rusia, oia na koa mama a me na koa kau:i lio Cosaka, oiai na koa a pau maniun aku o Augatc, u» hookukulu paa ia ma Rusia Hikina. Ua oi aku mamua o 600,000 mau koa i hoonoho ia mawaena o Odessa a me \Varsaw. Mamua o keia ohi ia ana o na koa, ua kukulu iho ka Oihana Kaua i mau laina hoolako kahua a ola keia e hoohana ia nei.
Ua hoopuka ia na manao, nole e hiki ke hoomau ia ka maluhia meEuropa aia wale no a hoouka in keia kaua a hoopau ia a o ua kaua la, ua aneane loa ina pela e hoomau ia ai keia mau hoomakaukau kaua e noke nei. Oka pololel o ka manao o keia (Kilapahi aolo I kanalua iki ia.
Aole o keia wale ae la na liuliu kaua a Rusla, aka ua hooholo iho ka Oihana Kaua o Rusia e kukuiu I mau popu ma iia wahl e moe la ma na palena me Kina, a e hoomahoahua ae i ka heluna o na aliikoa ma Asia Waena. KO OEREMANIA HOOLAKO KAUA. O kela ale he 100,000,000 maka a ol aku, ua nonoi ia ae mai ka waihona ae o Geremania no ka hoolawa ana I ha koa pukaa me na pu kaua ano hou loa, ola hol na mea i hoomaikai ion ia malaio o ke kuhikuhl ana a ka £mepera Wiliama, Kauna von Waldersee a me Generala von Schlieffe. AK o KINA I NA KOI POHO A PAU. He lono mai Tien-Uin mai e olelo ana: Ma kekahi lono pili aupuni aa ae la na kol a pau a ko Europa, koe waie no ko ka mea i niu ae ma ka haanaeie ina Ichang. Ua kauoha paa mal la ke aiipuni i na klaaina o na mahele aina e uku koke aku I na koi, a mawaho ae oia e i aku ana, ala maluna o lakoa na koikol Ina e alu hou ae ana ka haunaeie. NA LONO HUIKAU. L'a loaa mai kekahi lono mai Toklo mai e olelo ana, na kaooha ae ke aupunl o lapana e holo aku kekahi mau mokukaaa I Kina no ka malama ana i ka malahia ojm kanaka lapana e noho ana ina ko iaila mau awm ku moku. Aole he mau mea i loao hoa la no ka hoohul ana aka o lapana me kekahi maa mana e aku a i ole me Kioa hoi.
Uahoikeae ke Oeueiie o Geremanla Akaa, aa hana ke anpani a aa ae llke mal la na aupani o Enelaai a me AmeHka e hoonoho paa leala Bafooa Voo PHaaeh ma ke ano be poo no ka ahamana o Sa* moa. Nolaila, o kona walho ana mal i ka oihana aole I ae la aka.
Ua loaa mai he 1000 mal Teherao I ke kalaaakaahale alii o Pereeia, ua loaa la Mujtahid a i ole, ke kahuna kiekie oka aoao Hhiah, ka hooaaana poo hoi oia aina, he 7,000,000 kanaka e akall ad aaahope oaa, a ma keia wa, aa alu kae aeaei lakoa malnkn o ka mahele aina o Ma* xandenui ma kaakaao Peresia. Ua hoao koke ko aapanl e kinai I aa kipl, akaaakae Ikalka mal aa kipllaakoa aapani. Aole lakoai
«ahee a hikl I ka make ana o 200 o kn l*kn« heiona. Ua fciv» plo i* he hHiin i oai ooa klpi me ke ka* hooa po kekahl aneoa aUkal. E halawai ana lakoa n»e na lima o ke kaoawai. 9k LIO HEIHEI HOLO» Ma B4ocktoß, Kalepooi, i ka la 17 iho nei o Kov., aa holo ia ka m!ie hookahi e ka lio ke« kaoiana <*Pala Allo" tna ka hoio kiao ana iloko o 3:081, oa llke me ka mama holo o keia lio wahloe holo loa <*Maod a he hapaloa wkona hol ka ol I ko «<AlterloQ n maoawa, ka Uo kea oi loa o ka holo I ike la, aka oa lilo oae ma keia wa ka helo klekie ia * ( Phio Aito" — lalo iki oaal o ka lio helo ekahl oia hoi o »Sonol/' ka Uo oaoa i hok> ka miie Uoko o 2:08$, E haalele aoa o Charies Marvio ke kanaka heia okahi ma ka hooana ina lio heihei I ka haie lio heihei kaaiana o Lona Seoate Stantord t I ka pau ana o keia kao helhel lio. Oke komo o kona haalele, no na akeakea a me oa manao lili o Ariel Lathrop, ke kaikoeke ponoi o Btanford. Mamoli o Ko Marvin akamai, oa loaa ia Kalepooi keia mao manawa holo loa: YearliOff, Bell Bird, 2:26; he eioa makahlkl; Arion, 2:10}, he ekolo ooa mao makahiki; Sonot, 2:10}, he eha ona mao makahiki; Soool, 2K)BJ, he elima ona mako. hiki, a o Sonol ka helu ekahi o na lio holo o ke ao nei, he 2:08|, a me ka lio kea hoio loa <«Pai Alto, M he 2:0« J.