Ka Nupepa Kuokoa, Volume XXIX, Number 23, 7 June 1890 — Page 4
This text was transcribed by: | Hilulani Holt-hansen |
This work is dedicated to: | Henrietta Kalawela Holt |
Ka Nupepa Kuokoa
KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.
Our English Column.
“In Youth Prepare for Manhood”
UNCLE PHIL’S DESK.
We will bear from Halawa, Molokai, this morning, young friends.
How well Uncle Phil remembers that beautiful valley, sometimes his home in years gone by. Long before any of you were born, and before many of your fathers and mothers were born. Halawa was one of the pleasant places where Uncle Phil’s father would often take his family, and spend some weeks. We stopped in a fine large native house on the meeting house side of the river, close to the ocean, where we could hear the thunder of its billows, and see them as they dashed in on the rocks
And then we boys thought it was great fun to see the fishing canoes go out of the river, over the waves, on to the great ocean. Sometimes the waves would be very high, and chase each other to the shore like wild horses. Then we could see how very skillful the canoe men were, waiting for a smooth time, and then paddling with with all their might to escape the breaking waters which might overturn their canoes. For they had no whale-boats in those days.
And how beautiful were the falls as we saw them in the early morning, shining like two bits of silver ribbon far away! Then, after breakfast we would borrow a small canoe, and paddle up the river as far as the canoe would go, and then come home hungry as pigs, and sit down to a dinner of fine amaama, taken out of the pond in front of the house, and eaten with best Halawa poi and kalo. And what sweet poi that was; Ah, you Halawa boys and girls, think of Uncle Phil when you eat your next dinner of poi and fish baked in ki leaves.
Then when the ohias began to get ripe, away we would go the falls in the upper part of the valley, and just feast on the fine red ripe fruit: Do you know, boys and girls of Hawaii, that the ohia tree of these islands, is one of the most beautiful trees that God ever planted on the earth? Well, it is, and Uncle Phil has seen a great many fruit trees in other parts of the world. So, the next time you boys and girls of the Halawa school go up to the woods to get ohias, and see a fine large ohia tree all full of sweet, ripe, red fruit, whilst the green fruit and red flowers peep out here and there at the same time from amongst its branches, just think to yourselves, ‘there is one of the finest sights in all the world among the trees of the fields’.
There! What a talk I have given you about Halawa; but you must pardon me for that, because Halawa was one of my Molokai homes in my boyhood’s years. And now we will come to the letters:
--------------
Halawa, Molokai, May 15 th , 1890.
Uncle Phil,
Hilo, Hawaii.
Dear Sir: I am one of the pupils in the Halawa English School, on the island of Molokai. I read in the newspaper “Kuokoa”, last Friday, one of your stories, called “The Indian and the piece of tobacco”.
I think he wanted to have another piece, was the reason why he asked to be sent again to the store.
Am I not right?
I remain,
Your young friend.
Peter Paskel Kahananui
---------------
Yes, you are right, Peter; Indians are very fond of tobacco. Your letter, too, is very well written. Write to Uncle Phil, next time, about the ohia trees and the falls, and in what part of the valley you live.
-----------
Halawa, Molokai, May 15 th , 1890
Uncle Phil,
Dear Sir: I was reading the last Friday some of the questions in our “English Column” of the “Kuokoa”, of May 3 d , and I saw that you asked us to write to you.
The Indian returned and told the man to give him another piece of tobacco then he would believe him. I think the reason was, he wanted some more tobacco. I’m a scholar of the Halawa English School.
I remain,
Your young friend,
Moses Akawa.
----------------
Right, again, as to the indian’s reason. Moses, I do not print the whole of your letter, because the story has been told before. You have made one or two mistakes, which you will correct as you go longer to school. So try again, Uncle Phil likes to hear from you.
Here is a letter from the teacher of the Halawa English School which Uncle Phil will put into the “Column” because it shows that the teachers are becoming interested and are encouraging their pupils to write, and that is just what the DESK is for, to put theletters of Hawaiian boys and girls in.
-----------------
“Uncle Phil,”
“Aloha oe”.
Allow me to congratulate you for your successful inauguration of the English column in the “Kuokoa”. It meets a long felt want with a certain class of natives. I make use of it as auxiliary or trial reading on Friday afternoons, and find them very much interested. Also I get the parents to ask their children to tell the “nuhou haole”. In this way the column is of great assistance to the children in teir task of obtaining a knowledge of English. I have advised my pupils to write to you, as you requested in the first number; and hope some will have the courage to do so.
Hoping that you may be long spared to continue your work of love, and that we may meet “Uncle Phil” around his desk for many years to come.
I remain,
Respectfully yours,
J. H. van Gierson,
Prin. Halawa English School.
There: we have one teacher who is doing a good thing by his pupils. How many other teachers will “ go and do likewise”?
NUPEPA KUOKOA
Poaono, Iune 7, 1890.
Haawina Kula Sabati
HAPAHA ELUA.
HAAWINA XIII.
Haawina hoi hope, Iune 29.
Ehia haumana a Iesu i koho ai e kokua iaia? He nui anei na oleloao ia lakou? Heaha kekahi rula maikai i haawi@a ia lakou? Lu. 6:31. Pehea la e hana aku ai i na enemi? Heaha hoi ka pomaikai eloaa ana? 35.
Ihea ko Iesu hele ana mai Kaperenauma aku? Ua halawai oia me wai ma ka ipuka o Naina? Heaha ka hana aloha no keia wahine kanemake? owai kekahi poe e ae i hoolaia e Iesu? E ala hou ana anei ka poe a pau e paulele ana ia Iesu?
Owai kai hele aku ia Iesu ma ka hale o Simona? Heaha ka keia wahine ihana ai no Iesu? Heaha ka Iesu olelo ia Simona? Ua mihi anei keia wahine a aloha aku ia Iesu me ka manaoio? Heaha na pomaikai i loaa mai? Ua kala ia anei oia? Ua loaa anei ke ola?
Heaha ka olelonane mua a Iesu, a o wai ka mea lulu hua? Heaha ka hua i luluia? Ehia ano o ka lulu hua ana? Ehia ano lulu hua i makehewa? Pehea ka hua ma ka lepo maikai? He nui anei na hua i ulu ole? Pehea e hoomakaukau ai ka aina no ke kanu ana? Nawai ia hana? Pehea hoi ka naau? Ua ha anei e hoomakaukau i ka naau no ka apo ana i na olelo i haiia?
Ma ka hale owai o Iesu i kekahi la? Owai kai hele ae? Heaha ka @ini o Iaiso? Oiai ma ke ala heaha ka hana aloha a Iesu? I ka hiki ana i ka hale, pehea ke kaikamahine? Ua hoola anei o Iesu @aia?
Ihea ko Iesu ana me na haumana? E aha malaila? Owai kai hahai iaia? Heaha ka Iesu hana no lakou? Ehia ma ia huakai? Ehia na popo berena a me na i'a no lakou? Ua lawa anei, a ua malama ia anei ke koena? Ua lawa anei ka berena o ke ola no na kanaka a pau?
I hea ko Iesu hele ana me kekahi o na haumana? Ua aha ia o Iesu ma ia mauna? Owai kai halawai me lakou malaila? Nawai i haawi mai i na kanawai? Owai kekahi kaula kaulana? Kamai io lakou no ke aha? Heaha ka leo i loheia?
Ehia haumana a Iesu i houna aku e ao i ka Euanelio? Heaha kana olelo no ke kihapai a me na paahana? E aha lahou? Ke hoomau nei anei ka pule no ka hoomahuahua ana i na paahana? E pule no ka hoomahuahua ana o ka makaukau i na paahana.
Heaha ka ninau a kekahi loio ia Iesu? Ua kuhikuhi o Iesu i ka Buke hea? Heaha ka pane o Iesu iaia? Heaha ka olelonane e ao ana i ke aloha i ka holauna? Ina aole e hiki e aloha i ka hoa, he nui anei ke aloha ia kakou iho? Aole anei hiki ke aloha i ka hoa no ke aloha o Iesu?
Heaha ke noi a na haumana? Pehea ka Iesu ao ana ia lakou? Ua paa anei ka pule a ka Haku ia oukou pakahi? Heaha ka oleionane ia lakou? Aole anei e hooko mai ke Akua i ke noi ma ka mea kupono?
I ko Iesu ao ana i kanaka o wai kai pane aku iaia? Heaha ka ninau? Na Iesu anei e hooponopono ma ia mau mea? Aole anei he kanawai a maiaila e hoopnopono ia ai? Heaha ka pomaikai ke nui ka waiwai -- hiki anei ke lawe pu i kela ao? Heaha na waiwai e mau ana?
Ua pono anei e imi waiwai? Ua pono no anei e pihoihoi no ia mea? Oia e kiai a e malama ana ke Akua i na mea makalii, aole anei e malama i na mea nui? E imi e i keaha? Heaha na pomaikai e ae e loaa mai ana? Heaha ka pomaikai o ke kanaka ke loaa ke ao nei a pau a lilo ka uhane.
NA ELAKESIA.
Malalo o keia poo, e hoopuka mau aku ai makou i ka moolelo e pili ana i na Ekalesia a puni ka Pai Aina. E kakau ma na mea ano nui , a e hoopuka ia aku no.
_______________________
KOKUA I NA KUMU KILIBATI.
Ma ke kihapai o Waimea, Kauai, ua kokua mai keia poi no lakou na inoa malalo iho i na kumuao Kilibati, mamuli o ke kukakuka ana o ka poe kokua aloha i ka hoomalamalama ana i ka pono iwaena o ia lahui, a ua waiho ia mai na na Kula Sabati o ka paeaina Hawaii nei ia hana. Nolaila, eia na kokua a keia Kulo Sabati:
A Kaukau....................... .50 ken,
Mrs Popo Aka................ .25 "
Mrs Kanui Kopa............. .25 "
Mrs Kapa Aukai.............. .25 "
Mrs Makaia..................... .25 "
Samuela Ekaula................ .25 "
Kopa............................... .50 "
Manake........................... .50 "
David Kua....................... .25 "
Aholo.............................. .25 "
Mrs Kaonohi Simeona..... .50 "
A P Kalaukoa.................. .25 "
Mrs Emma....................... .25 "
Jos A Akina..................... .75 "
D W Kaona..................... .25 "
D Kanakahelela................ .50 "
Aka.................................. .50 "
E hoomanao e na makamaka, o keia na haawina oi aku o ka pomaikai o na kokua aloha ana i ka poe nana e hoohuli mai i na kanaka i ka pono i lilo ai lakou i poe keiki na ke Akua ola mau. Oiai nae ua haawi ia mai keia hana na kakou e hana aku a e hooholo i ko ke Akua Aupuni imua me ke kokua ana a ka Uhane Hemolele. Waimea.
HE HOIKE KEIA A MRS. LIBBY MAHOE
NO KANA HANA KLIBATI, I KOLOA, KAUAI, MAI IULAI 28, 1889, A MEI 31, 1890.
-------------
Ma Iuli 27, 1889, ua haalele mai o Rev. J. H. Mahoe i ka ohana a me ka ekalesia a me ka maua hana misionari mawaena o na ohana Kilibati o Koloa, a me na apana e ae i nohoia e na Kilibati, na wahi ana e kaahele ai no kana hana, a holo aku no Honolulu ma ke kauoha a ka Papa Hawaii e holo Elele no Maikonisia ma ka Hokuao, a waiho i kana hana kahu ekalesia ma ka lima o ka papa kahu ekalesia o Koloa a me na keiki a ka makua Rev. J. W Kamika i hala, a me ke kokua nui ana o Lui Mikela, ke kumuao himeni o Koloa, he haumana o ke kula kahunapule o Honolulu. Kauoha no hoi oia i'u e malama i na halawai o na Kilibati e like me ka hiki ia'u lawelawe iwaena o lakou.
Ua hele mau aku au ma na pa-hana i kela me keia Sabati e malama i na halawai; ma Waihohonu kekahi poe, a ma ka pa-hana no hoi kekahi o J. W. Kamika ma e halawai me ia poe. Ua alakai au i na heluhelu baibala me na himeni iloko o na halawai ma ka lakou olelo ponoi, me ka paipai nui ana, me ka wehewehe pu i ka olelo a ke Akua ma na mea hiki ia'u ke kamailio imua o lakou. Ua nui loa kuu hauoli a me ka pule no lakou. ua malama no hoi au he halawai no na wahine ma na la Poalima a pau mahope iho o ka halawai ana a na wahine Hawaii. Ua hoomau au i ka hapai ana i ka hana a ka Haku mawaena o na Kilibati mai ke kaawale ana aku o Mahoe, a ua hapai pu no hoi au me na hoahanau o keia ekalesia o Koloa ma na hana e pono ai ke aupuni o ke Akua. A hiki wale no i ka hiki ana mai o Rev. D Kapali, he kahunapule kuikawa no Koloa nei mai ka Papa Hawaii, e pani i ka hakahaka o ko Mahoe wahi, ma ka malama o Okatoba, 1889. Ua maikai kona malama ana i ka ekalasia nei.
Ma ka malama o Aperila, 1890, hiki mai o Mose Tekaure me kona ohana a hui pu makou; oia no ke kanaka kokua ia Binamu i ka unuhi Baibala, a ua hapai oia he mau halawai po maloko o ka luakini me na hoakanaka Kilibati ona, kona lahui ponoi, e haiolelo ana imua o lakou, a olioli nui keia ohana i ka haiolelo a kekahi o ko lakou lahui ma ka olelo a ke Akua, a nui no hoi kuu mahalo iaia me kana wahine.
O kana wahine o ka maua haumana pool ia; i lawe kaikamahine ia e maua oia@ maua ma Apaiana, he elua laua. Loihi na la akahi no a halawai pu, me ke aloha a me ka hauoli i ko ke Akua @okomaikai i ka malama ana mai. Ua kaahele o Mo@e Tekaure me kana wahine a me ka laua keiki a hiki loa aku i Kekaha, Waimea. Lihue, a huli hoi loa aku i Honolulu. Ua ike au aole i makehewa ka hana mawaena o na ohana Kilibati iloko o keia mau makahiki a me ka wa a Mahoe i haalele iho nei a hiki i kona hoi hou ana mai nei, e lawe mai ana i ka nuhou maikai no Kilibati, ka lanakila ana o ke aupuni o Iesu ma ia paeaina. Pomaikai ko ka honua ke lilo I aupuni no ko kakou Akua a no kona Mesia
Me ka mahalo owau no me ka haahaa. Mrs. Libby O Mahoe.
----------
KA HALAWAI HUI O KA LA SABATI NEI.
----------
Ua piha lo aka luakini o Kawaiahao i ka ia Sabati i hala, ka ia ekahi o keia malama, i na anaina elua o Honolulu nei. O ka wa ia a Mr. S. M. Sayford i kamailio ai imua o na kamaaina Hawaii. O ka lohe mua ana keia o na kanaka maoli i na olelo a keia makamaka maikai a Akamai i ka hoohuli ana i na manao o kanaka ma ka pono. O na hoike a ka poe Karistiano io, me na makaukau kupono no ka poe lawelawe i na hana o ka hai ana I ka Euanelio, oia kana kumuhana, O na manao i hana mai, he waiwai like no ke anaina holookoa, a no na kahunapule kekahi, a me na haumana o ke Kula Kahunapule. Nui ka makemake ia o ka olelo. Ua loaa I ka poe i hele aku he mau manao hou, a ua hooikaika ia na manao o na paahaoa o ke kihapai e hoomau aku i na hana a ka Haku no ka pono o na kanaka a pau.
Iwaena o na haole ka hapanui o na halawai’a Mr. Sayford ma keia kulanakauhale. Ua ikeia no hoi ka hua o ka hana iwaena o lakou. Ua hoohu@ia ka manao o kekahi poe, a ua hooikaika ia ka manaoio o ka poe e hana nei iloko o ke kihapai o ka Pono ma Honolulu nei. Ua mahele ia main a olelo a Mr. Sayford e ka Hon. W. H. Rice o Kauai me ka moakaka loa, a o kekahi ia o na mea i ohohia ai ke anaina I ka hoolohe ana i ke kmuhana o ia la.
Hoole Waiona.
-------------
[Na ka Ahahui W. C. T. U.]
Ma Kaleleonalani, oia hoi o Ema Hale, ma Honolulu.
He halawai i kela me keia Poalima hora 7:30 o ke ahiahi.
He halawai Hool Waiona, o ka Ahahui o ka Lipine Bolu o Hoaolulu.
Ke kono ia aku nein a kanaka, kane, wahine, keiki, na mea kiekie, na mea haahaa, ka poe waiwai, ka poi ilihune, ka poe hoole waiona, ka poe kanalua, na mea a pau, e akoakoa ma ia hale I kela me keia pule. Pela no me na malihini main a mokupuni e mai, e komo, a hui me makou ma keia hana kuonoono. “No ke Akua a me ka Home, a me ka AINA HANAU!! ____________
HOOLAHA KUMAU
I ka Poakolu auwina la, ma ka hora 2 e hiki ana o Miss Mary E. Green, a me Miss Helen J. Judd ma Hale Ema e malama I ka Ahahui Hoole Waiona, I kappa ia “KA BANA O KA MANAOLANA,” iwaena o na keiki o ke kulanakauhale o Honolulu nei. Ke kono ia aku nein a keiki o ka aina makua, a me na keiki o na aina e,e hele mai. E malama ia ana he wahi paina meaono me ka inu ti a me ka haukilima, ma ka Poakolu hope o ka mahina.
HOOLE WAIONA.
-------
Aia ma Amerika Huipuiu he mau ahahui o na wahine opio i kapaia, na Y. W. C. T. U., a eia kea no o ia mau hua: “Ahahui Hoole Waiona o na Wahine Opio”. O ka heluna o na lala o ia ahahui i keia wa he 30,000; a o na dala i loaa ia lakou no ka hana o ka hoole waiona he $35,000. Nani na hana o ia poe opio!
----------
“MAI IHO OE MA KELA ALANUI.”
--------
E hookipa ana au ma ka hale o kekahi kahunapule, a kamaaina au me kana kaikamahine uuku; eono mau makahiki wale no ona. Mai iaia mai loaa ia’u he haawina; kono aku au iaia e holoholo pu me a’u, a ua hele pu aku maua; o kona lima ua paa iloko o ko’u a ua kamalio oluolu maua me ka aloha nui. Hiki maua ma kahi okoa o kea la, pane koke oia, “Mai hele ma ia ala.” “No ke aha?” a’u i ninau aku ai me ke kahaha. “No ka mea, he mea, i hoowalewale ai ia’u oe?” “Eia: ka halekuai candy (oia no ke ko ono). Mau ka ono o ko’u puu no ia mea, malaila ka hoowalewale.”
He haawina keia no kamalii. Ina ua hoowalewale o Satana ia oe, pehea ka pono, Eia: E holokiki ma kahi e; a pela me ka halekuai kika a me ka hale kuai rama.
------------------------
I NA OPIO HAWAII
______________
E wehe ia ana he ahahui humuhumu no na wahine ma Kuini Ema Holo i kela a me keia kakahiaka Poakahi, mawaena o na hora 9 me 12 awakea, malalo o ke alakai ana a Miss M. E. Green me Miss Judd. Ano ka Manawa no na kaikamahine Hawaii opio e hoomahele ai i keia ike o ka noho’na oana ana.
Ka Waiwai o ka Hilina
_____
Saseparila Ayer
_____
A AYER, Lass Saseparila, kai kaulana
@ilina'a @iia no ka @@@maemae koko, ma na wahi a pau o @a @@@@@, pe aneane 40 maka hiki i hala ae nei, a ua lawelawe nui ia ho iwaena o na oihana la@@@@. O keia
LAAU SASAPARILA, no loko ae ia o ke aa Sasaparila Ho@@@@@@ @@oli; ua loaa ka mana hoomaemae ma o ka hui p@ ia ana me kekahi mao @@ l@@@ e ae, a me kekahi ma@ mea no loko o ka honua a me ka hao.
HE koko inoino a nawaliwali ane kou? U a wili pu anei me na ano mai ikaikai? A u hui pu anei me na wai awaawa hoopeho Na keia.
IAAU e hoomaemae ia mau mea ino a pau a maikai. O na kauka lapaau a pau o Ame ika ike kea no o ka AYER SASAPARILA na olelo lakou, aole he mea maika i e ae no ka hoomaemae koko ana main a mai I awil pu ia, aka okeia wale no. No ka
HOOMAEMAE ana i ke koko, a me ka hookahua pono ana i na mea a pau ma kekahi, mau ano ma i i keia, o ka AYER SASPARILA wale no ka laau nana e hoomaemahakalia ole mamua ae o kekahi ano laau e ae O ke
KOKO ino hakuhaku, a nawiliwali hoi kona holo pono ana ma ke kino, e hoomaemae ia a e hooikaika pu ia no hoi ma o ka ai a na keia LAAU SASAPARILA A AYER. He maa lahi a he
MIAKAI loa hoi keia Laau, aole no ka hoa maemae wale ana no i ke koko, aka, no k@ hookaawale pu ana kekahi i na ma’i hoomo@mona hou ana i ke koko ino, a me ka hooi@kaika pu i kona holo pono ana ma na aa He lehulehu wale na hooia ana mai na wahi a pau o kea o nei i hoohana m@ I keia laau mamua o kahi mau laau e ae
AHILINAIIA no ka ikaika kupono o ke ola kino, ma ka maemae ana o ke koko, hoo make pu ia na ma’i, a pela aku. He nui na laau hoomaemae koko i oolaha waha hee wale ia malalo o nainoa @alehu, aka, o na hilinai a me na hooia wale no a kea o holo okoa@ maluna o ka
AYER LAAU SASAPARILA
@ HOOMAKAUKAUIA
Kauka J. C. Aver & Co. Lowell. Mass.
HOLLISTER & CO
Na A ena ma ka Paeaina Hawaii.
100. . . . . Alanui Papu, Honolulu
2086 tf
PAPA! PAPA
AIA MAKAHI
LEWERS & COOKE
(o Lui Ma).
Ma ke kahua hema o alanui Papu me Moi
E loaa ai na
PAPA NOUAKI
o kela a me keia ano
________
PaniPuka, Na Puka Aniani, Na Olopelopa
Na Pou, Na o @ a, Na Papa Hele, Na Papa
Ku, A me na Papa Moe nui loa
_____________
Na Pili o na Hale o na Ano a Pau
-------A ME NA--------
WAI HOOHINUHINU NANI
O NA ANO A PAU LOA
----------
NA BALAKI ANO NUI WALE.
____________
A hai i aku noi ka a ) @@ Makamaka’a
pau, ua makaukau keia Makamaka
o oukou e hoolawa aku ma
na mea a pau e p@ ana
ma ka @@ua o@@@@
-----------NO KA-------------
UKU HAAHAA LOA.
E @ke me kamoa e holo ana mawa@@@
LAUA @ @@ @@ MEA KUAI.
E HELE MAI E WAE NO OUKOUIHO.
HOOLAHA@ LUNA HOOPONO PONO WAIWAI.
Ua hookohu pono ia mai ka mea nona ka inoa malalo iho nei i Lunahooponopono Waiwai no ka waiwai o John McColgan o Honolulu, Oahu, make, nolaila, ke hoike ia aku nei ka lohe i na poe a pau he kuleana ko lakou i ka waiwai i oleloia, ina paha ua paa i ka moraki, a i ole, ma kekahi ano e ae paha, e waiho mai i ka lakou mau koi i hooiaio pono ia, ma kona keena ma Honolulu iloko o na mahina eono mai ka la aku o keia hoolaha ana, a i ole ela, e hoole mau loa ia aku no.
JAS. F. MORGAN,
Lunahooponopono Waiwai o ka Palapala Hooilina a John McColgan, i make. 227 8 -8wks
HOOLAHA A KA LUNAHOOPONOPONO WAIWAI.
---------
Ua hookohu pono ia mai ka mea non aka inoa malalo iho nei i Lunahooponopono Waiwai no ka Waiwai Manuel Paiko o Honolulu, Mokupuni o Oahu, i make, nolaila, ke hoike ia aku nei ka lohe i na poe a pau he ku’eana ko lakou i ka waiwai i oleloia, ina paha ua paa i ka moraki ia a i ole, nia kekahi ano e ae pahi, e waiho koke mai i ka lakou ko@ iloko o na mahina eo@o mai ka a aku o keia hoolaha ana, ma kona Keena ma Alanui Kalepa, Honolulu.
ALEX. J CARTWRIGHT.
Lunahooponopono o ka Waiwai o Manuel Paiko.
2286-5t
Hoolaha Hou.
-----------------------------------------------------
HUI LAKOHAO PAKIPIKA
(KAUPALENAIA.)
Kihi Alanui Papu me Kale@a
------@ ------
Ke kono ia aku nei ka lehulehu holookoa, na Lede maka pa’ua a me na Keonimana o ke kulanakauhale alii a haia loa aku I ko@ mokupuni, e aui mai i na
WAIWAI MAKAMAE HOU
------- I KUPONO NO NA---------
Makana La Kulaia a me Mare
Na Lako Aniani o na ano a pau.
Na Kiaha, na pa, na omole-wai, a pela @@.
Na Kii Nunui Kauhale no na Home.
He mau kii i pai ia me ka noeau iloko o na waihooluu like @
nona ke kumukuai haahaa loa, he $2.50
Na I pukukui Kauhale Nani
O na ano a pau, mai ke nui a ka @@
Na Laau Kii, e hana ia ma ke kauoha.
----------@------------
Mamuli o ka wae akahele ia ana o keia mau, waiwai, ua hiki @a@ makou ke kaena ae, o ka
Helu Ekahi keia o na Waiwai Makamae i ike ia
ma Hawaii nei.
2262 IY
B. F. EHLERS & CO.,
PAINAPA.
--------
Poe Kuai i na Ano Lole a Pau.
Helu 99 alanui Papu. @ Honolulu
---------------
Ua loaa mai nei, ma keia mokuahi Austaralia he mau @.
Wai ano hou loa, oia hoi: Na Kakinia, Kinamu, a me Kalakoa o kela a me keia ano. Nolaila, e kuai makepono @ ana makou no na kumukuai haahaa loa.
Pahu Hale Leta 351. Bele Telepone 274
KA AGENA OIHANA HAWAII
No. 68 ALANUI PAPU KIHI O ALANUI KALEPA, HONOLULU, H
HE AGENA OIHANA, A ME AGENA OHI DALA NO NA BILA A PA@
-----------
KEENA OIHANA.
Na Waiwai paa – kuai a hoolilo aku, a me auhau uku ana.
Na Hale hoolimalima, Rumi, Keena, Aina e hoolimalima, a aelike na uku hoolimalima o na ano a pau.
Na Moraki e ae ia ma na ano waiwai a pau.
Na Pepa kuleana aina, e kakau a hooponopono ia me na Pepa a pau e ana ma ke kanawai.
Kope a me ka Unuhiolelo ma na olelo a pau iloko o keia aupuni.
Na Panihakahaka ola, Hale, a me na waiwai o na ano a pau i na Ahahui @@ hakahaka helu ekahi.
Na Malama ana I na Buke a me ka hooponopono ana.
E haawi ia no ka mikiala no na Ohi aie ana.
Na Gula, Kala me na Bila kikoo dala, kuai a hoolilo.
Na Hooponopono Hale Dute e pili ana I na waiwai mai ko na aina e mai.
Na Ukana o kela a me keia ano, e kuai a hoolilo aku.
Na Kauoha o na Mokupuni, e hooko ia no me ka eleu.
O na hana a pau a na makemake e haawi mai ana no ka hooko aku i ke kauoha, e ho@@no me @@ @@@@ @ me ke mikiala.
Agena Oihana Hawaii
@@7@ @@@. Max.
Spelterine
HE LAAU LAPAAU
O keia kekahi o na laau lapau kai loa no na eha e p@@@ @@@@@
Holoholona a pau a me ke @@@ a pono ia hoi e kekahi @@@ @@@ Amerika a me na wahi e ai.
Ua makaukau makou e wa@ no hooiaio i na poe mahi@@@ @ poe malama lio maloko @@@@ me na hoomaikai.
HAWAIIAN BUSINESS @@
K.hi o na alanui Panu @@@
Kalepa.
2257 3m
---------------------------------
HOOLAHA A KA @@@@@
NOPONO WAIWAI
Ua hookohu pono ia mai @@@@@@@@
noa malalo iho nei i Lunah@@@@@@@ wai no ka Waiwai o G Ba@@@@@@ po@@, Oahu, i make, nolaila, @@@@@@ nei ka lohe i na poe a pa @@@@@@ kou i ka waiwai i o’eleia @na@@@@@@ moraki, a i @ le, ma kekahi a@@@@@@ waiho mai i ka lakou koi i ho@@@@@@@kona keena ma Honolulu ilo@@@@@ eono m i ka ia aku o keia ho@@@@@@@ pela, e hoole mau loa ia a@@ no
J H @A RENA@
Lunahooponopono Waiwai e G B@@ make.
22@6-@@