Ka Nupepa Kuokoa, Volume V, Number 49, 8 December 1866 — Page 3

Page PDF (1.49 MB)

This text was transcribed by:  Patricia Ravarra
This work is dedicated to:  The ʻIke Kūʻokoʻa Organizers

Ka Nupepa Kuokoa

KE KILOHANA POOKELA NO KA LAHUI HAWAII.

 

            Ua Hoohuha i ka berita mare o J. Kahai Esq o Honolulu nei me Maria hapahaole.  Ma ka po Poaono o kela pule aku nei, Dekemeba 1, ka hooko ia ana o ka oihana mare @ o laua.  O Rev. B. H. Pareka o Kawaiahao ka mea nana i lawelawe ka oihana @ ma Apua, Honolulu nei.

 

            Ma maua lua no hoi ka haeaka.––Ma ka @ la o ka Poalua iho nei, ua ulele iho kekahi mau keiki Hawaii ma ka hakaka ana, a ua  kahi kanaka poupou ka eha.  Ia eha ana o ke kanaka nui, o ka hauwalaau ae la ko @ @ ka ana.  A hiki ana ka ma@ lawe ia aka ka kahi poupou i ka Halew@ e hoopaa@'i a kahi la ae hookolokolo.

 

            Make ma ke Kate Lee.––Ma ka po Poak@ @a o ka pule i hala aku nei, i ka wa a ke kuna nona ka inoa mai@a e hoi mai ana i Honolulu nei, aia hoi o kekahi o kona mau lui@ make iho ia maluna o kona papahele.  O ka @ o ka mea i hele kohana aku la o Pakui, a o kona mai hoi, o keia wahi mai no @ make nei.


 

            Ka nui o na moku o keia kikina.––ma ka nupepa a H. M Wini o kela pula aku nei i ala, ua ike iho makou mamuli o kana hai @, @u hiki aku ka huina o na moku i ku mai ma ke awa o Honolulu nei i keia kiki@ i ke 71, ke hui ia na okohola, na moku kalepa a me na mokuahi kaua.  Aohe no e @a aku na kikina mua, he hele ia a piha pono ke awa nei a pili ka hoonoho ana o na moku.  Mai likelike aku no nae hoi paha i @ no hoi, aohe i olali e iho nei kela moku p@wa Sanadoa.

 

            Ka hihia o Kapena Homana :––I ka Poakahi iho nei hora 11, ua piha ka hale hookolokolo i na kanaka like ole, i hele ae e hoolohe i ka hai ana mai o Ka Mea Hanohano Robata G. Davis, i ka olelo hoopai no kela Kapena maluna ae, no kona hoohana kupono ole ana i kekahi kanaka Hawaii o Makuaole kona inoa, maluna o kona moku okohola Koronelio Haulani, i ka wa e holo ana ka moku i ke o kohola ma ka moana Anu Akau.  He hihia nui keia i hanaia imua o Ka Mea Hanohano Robata, a ua pau ka pule holookoa i kaa hope ae nei i ka hoolohe ana i na olelo ike a na hoike he nui wale i lawe ia mai e ka aoao hoopii.  A i keia la i haa ia maluna, akahai no a kau ia mai ka hoopai maluna o na Kapena la, he $1,250 me na koina a pau.  Ua hoopii ia keia haole no na dala he $5,000, aka, i ka hoopuka ia ana mai o ka olelo hooholo, ua emi mai mai ka $5,000 a hiki i ka $1,250.  O ke kanaka Hawaii nana i hoopii iho nei, ke noho nei oia me na wawae manamana ole, ua hele a pahupu, nolaila, ina no e hoopai kaumaha ia keia haole, alaila, he kumu ia nona e ao mai ai i kena hana ino.

            Ua hoole o Kapena Homana, aole e uku mai ma ke dala maole, no ka uku hoopai i kau lia iho nei maluna ona e ka Lunakanawai Robata G. Davis, oia hoi, he $1,250, no ka hihia a Makuaole kanaka Hawaii i hoopii ai, no kona poho a me ka poino.  Ua makemake iho la no ua Kapena la e noho ma ka hale paahao o Kawa.

            Ua hookaa :––I ka Poakolu iho nei, na hookaa o Homana i na kala hoopai, a ua hoopuka ia mai.

 

            Mahele olelo pake Aliona.––Ma ke kakahiaka o ka Poaono aku nei i hala, ua ku mai ma Honolulu nei o Ahiona pake o ka Malu Ulu o Lele mamuli o ke kauoha ana a ke kakauolelo o ka Papa Hawaii e holo mai i Honolulu nei, e mahele i na olelo like ole mawaena o na kahunapule Euenelio o Honolulu nei a me Aki pake, no ka hoomakaukau ana i na mea e ola ai kona uhane ma kela ao, oiai, na akaka kona la e make ai ma ke kanawai o ka aina ana i hehi ai.  Ma ia la no, ua komo aku o Rev. H. H. Rareka Rev. S. C. Demona a me Ahiona maloko o ka Halepaahao ma Kawa’e ninaninau a e hai aku i na olelo o ke aola i ka mea e haalele mai ana i keia ola ana ma ka la 14 o Dekemaba nei.  O keia Ahiona pake, ua manaoio oia i ka Palapala Hemolele, oia no ka olelo a ke Akua i kakaoia e na kanaka hemolele o ka wa kahiko a me na Lunaolelo o ka wa mai ia Iesu, a no ia manaoio ana ona, ua kauoha ia aku oia e hele mai e hai aku i ka olelo o ke ola i kekahi o kona io ponoi i hanau ia ma ka aina i ku mamao aku mai o kakou nei.  Meia ko makou manao maikai a aloha.

 

            Kapalili lua ka hoi na lima.––He mea hou ia makou ka ike maka ana aku i ke akamai maoli o Ahiona pake o Lahaina i ka hookani melodiana.  I ka la Sabati iho nei, ua komo ae oia maloko o ka halepule ma Kawaiahao, a ua kono ia aku ia e kekahi o ka Papa Himeni e hele mai e hookani pila, oiai hoi ua kuikuia mai hoi ka lono he uleu oia ia hana.  Ia ia e noho ana ma ka pahu pila a haawi ia mai la ka himeni, wehewehe mua ia mai la hoi ka leo mele loaa like i ka poe himeni a haawi aku ia ia, o ko i la ulele iho la noia, he nehe ana na ka pila ke lohe ia aku.  He lohe olelo mai i ka hai mai a na kuaaaina o Wailuku no ka akamai o keia wahi pake akahi no a ke maka.  O ka maka mua paha keia o na pake i hiki ma o kakou nei i hele mamuli o keia ano he hookani pila ana.  Ina pela, e mahaloia keia wahi malihini i hoomaamaa ia ia iho no ka hookani ana i na mea hoonanea a na haole.  Meia pu ko makou mahalo no ka loaa ana ia ia ka ike hookani pila.

 

English Column.

FOREIGN NEWS.

            The Fenians continue their preparations for war.  President Roberts has issued a stirring address, in which he assures the Brotherhood that the neutrality laws will not be in their way, and urges them to perfect their military organization.  It is said the arms taken by the Government from the Fenians are to be returned.

            The President has taken another step towards that final release of Jeff. Davis which is generally anticipated.  Instructions have been sent to General Burton, who succeeded General Miles in command of Fortress Monroe, to remove the guards from the prisoner’s apartments, abandon the surveillance that has been maintained for many months, and extend the privileges of the parole, so that Davis is to be treated, while he remains, as a distinguished guest of the Government.  The farce would probably be ended, without further delay, but for a doubt as to the safety of Davis when outside the walls of Fortress Monroe.

            The European news is portentous.  The Paris Presse asserts that the alliance of Prussia and Russia is a fixed fact, and a dispatch from St. Petersburg says the military and naval forces of the Czar are to be raised to their maximum strength––that is, placed on a war footing.  The Spanish Government is said to contemplate a coup d’etat.  In Austria, Francis Joseph has appointed a new Minister of War and consented to convene the Hungarian Diet.  Count Montholon, French Minister at Washington, is to be transferred to Lisbon, and a new Minister, whose name is knocked awry by telegraphic lightning, will be sent to this country.  Montholon has long been a resident of the United States.  The cause of his recall is not stated.

            The Tennessee Legislature was to commence Nov. 5 a session of extraordinary political importance, but it was not expected that a quorum would be obtained for several days.  Governor Brownlow has determined to recommend the extension of suffrage to the negroes and the perpetual disfranchisement of all rebels.  As most of the prominent radicals of Tennessee have already taken the same ground, there is little room for doubt that Andrew Johnson’s State will lead the South in equalizing political rights among those who have faithfully adhered to the cause of the nation through every peril.

            Information has been received at Washington of the abdication of Maximilian.  The Austrian Prince left the City of Mexico before General Castelneau arrived there, and proceeded to Orizaba, where he was to issue a manifesto announcing the end of his brief but stormy reign.  Castelneau took possession of the National Palace and assumed the reins of Government.  The French soldiers who had enlisted under Maximilian returned to their old organizations, and are to go back to France under Castelneau’s orders.  General Diaz has captured the important city of Oaxaca, in the flourishing State of that name.

            The acquittal of Lumsden, one of the Fenian prisoners at Toronto, has caused considerable excitement among the Canadian Catholics, who attribute the verdict to religious prejudices, and say the evidence against Lumsden was stronger than that brought against McMahon.

            Juarez has written a letter disclaiming any design to cede the Northern States of Mexico to the United States.  Minister Romero has spoken to the same effect.  And still there is reason to believe that our Government will obtain Lower California at least before the Mexican question is adjusted.  The grant to the Colonization Company is a strong guarantee of that result.  It is obviously bad policy for the Juarez Government to countenance the disintegration of Mexican territory at this time.

            From Europe we learn that the Prince of Wales will attend an imperial marriage ceremony at St. Petersburg––a singular misson [as printed] in view of the threatening aspect of the Eastern question.  The English Government has ordered one of the fifteen-inch Rodman guns, for the purpose of comparing it with the most effective ordnance produced in England.  The British army is to be supplied with breechloading [as printed] rifles.

From the Daily Union of November 8.

            The returns of the elections held in the Atlantic States are glorious.  The Union party has again swept the field, and rolled up a larger majority on the popular vote than was achieved in the same States at the last Presidential election.  Massachusetts gives Governor Bullock about 75,000 majority.  New York gives Governor Fenton a majority of 10,000, after the Hoffman “Ring” in the metropolis had counted a majority there of nearly 47,000.  New Jersey elects a Union Legislature and four Unionists to Congress, being a gain of two.  Illinois gives the Union ticket at least 40,000 majority; Michigan, 25,000; Missouri, 25,000; Wisconsin, 18,000; Minnesota, 8000; and Kansas a majority not fully estimated.  Delaware and Maryland are the only States thas [as printed] offered the Copperheads any comfort.

            Twenty States have elected 131 Union Representatives, and only thirty-two Copperheads––being a net gain of four for the Union party.  The two-thirds vote of the Senate is also secured and reinforced, the loss of Senator Cresswell in Maryland being more than offset by the gain of Cole, Corbett, Cattell, and a Senator in place of Cowan.  The President appealed to the people.  How will he take the verdict?

            The Constantinople correspondent of an American journal says both Russia and Greece are striving to involve the United States in the complications on the Eastern question.  Greece proposes to send an Embassy to Washington to counteract the Embassy for the Porte.  It is the opinion of the same correspondent that Russia is more anxious to press the solution of the Eastern question than either of the Western Powers, and hence she instigates insurrection in the Turkish dominions.

 

NU HOU KUWAHO.

            Na ke kuna, Milton Badger, oia ka i ku mai i ka Poaha, Dec. 6 nana i lawe mai i keia mau nu hou.

                                    Haalele o Makimiliana.

            Ua hauoli ko makou manao i ka hai ana ‘ko i keia pau o ka noho alii ana o ka Emepera malihini o Mekiko, oia o Makimiliana, ka Duke o Auseturia i hoonohoia e Napoliona malua o kela aupuni makaainana, ma ka mana o kona mau puali koa.  I ka la 23 o Okatoba o ua o Makimiliana i ke kulanakauhale o Mekiko, a o ka puali koa Farani me ko lakou Kenerala wale no ka i koe, a e haalele ana lakou i keia malama ae paha.  E ku ana kekahi moku Auseturia ma Vera Keruke e hoihoiia o Makimiliana i kona home me ka wahine ana ma kapakai o ke Kaikuono o Venetia.

                                    E hookuu ia’na o Jepa Davisa.

            Ua hoopau ia na kiai koa o Jepa Davisa, a he noho wale no kana me ka oluolu iloko o ka papu o Monero e like me he malihini hanohano la e hookipia ana.  Ua manao kanaka o ka hoomaka paha keia o ka hookuu loa iaia.  Aole no he huhu o koe o na kanaka pili aupuni o Amerika, no ka hookuu wale ana i keia lawehala, ka mea nana i hoopilikia loa o Amerika i na makahiki eha, a i hoopoino hoi i ke ola o na mea hala ole he kinikini wale.  Ke kahea nei kekahi mau nupepa e hoopii ia Peresidena Joanasana imua o ka Ahaolelo.

            Ua hiki mai ka moolelo o na koho balota ana ma na Mokuaina o ka Akau i mau lala no ka Ahaolelo.  Elua wale no Mokuaina liilii, o Merilani a me Delawa, ka i loaa ka hapanui no ka aoao Peresidena.  O ka huina pau o ka oi o na balota o ka aoao kue Peresidena, 380,000.

                                    Ka emi ana o ka aie o Amerika Huipuia.

            Ua hooemi ia ka aie o Amerika Huipuia he $20,000,000, iloko o ka malama hookahi.  A o ka oi o na loaa, mai ma na auhau aupuni mai, mamua o ka lilo o ke aupuni, no ka makahiki, he $300,000,000.  E hooemiia’na paha na auhau kuloko ma ka makahiki e kaa mai ana.  Waiwai no ia aupuni.  A ua lilo i mea ole na olelo hoopohala o na enemi ma Beritania e olelo ana e nele loa ana ka waihona dala o Amerika i ke dala ole.

            Ke olelo ia nei he iwakalua no makahiki, pau kona aie i ka hookaa.  Ke kaua ole nae.

            O ka nui o ke dala maoli iloko o ka waihona i ka la 1 o Noemaba [as printed] he $90,000,000.  O ka loaa mai iloko o ka makahiki he $650,000,000.

Mea Hou.

            Ma Bosetona, ua kohoia kekahi negero, he koa no ke Aupuni i ka wa i kaua iho nei, i lala no ka Ahaolelo o Makuseta.

            Ua heluhelu makou i kekahi i palapala loihi ma ka nupepa o Kapalakiko, oia o ka moolelo o ke ahi nui ma Kuebeka, ilaila i pau ai na hale he 2,500 i ke ahi; a me ka moolelo o ka pau ana o kekahi hale keaka ma Luiville, Kenekuke, a o ke pahu ana o kekahi ipuhao mahu ma Sana Lui.  A o ka poino ana o na hale, na uapo, a me na alanui hao e kokoke ana i Wasinetona, i ka ua nui a me ka waikahe, a pela aku ia mau poino he nui wale.

            Ua kapiliia a ua hoolanaia mai nei ma Nu Ioku kekahi o na moku mahu hou no ka Laina Moku Holo Mau i Kina.  O kona inoa o Repubalika Nui (Great Republic), a o ka moku oi kela o ka nui o na moku laau maoli i kapiliia ma Amerika.

Amerika Hema.

            He kaua nui ma Amerika Hema i keia makahiki i hala iho nei, aole nae i olelo nui ia no ka lilo o na nupepa i na nuhou e ae.  O berazila a me Bueno Are, e kaua ana me ka Mokuaina liilii iwaena o laua, oia o Parakue, me ka manao e pau kona noho kuokoa ana.  I ke kaua ana nae ua hee mai nei laua ma ka hoouka kaua nui iho nei, ma na kapa o ka muliwai Parana.  I ka nana’ku he Aupuni liilii ikaika o Parakue, ke hee la na puali koa o kela aina nui o Berazila.

Rusia.

            Ke hooikaika nei o Rusia i kona mau makaukau no ke kaua ana, a ua paa ka hui ana ona me Perusia.  I mea paha keia e mana ai oia ma Tureke a me ke Kai Eleele.  Me he la e hapai hou ia ana na hana o Tureke, e kipaku aku paha i na Tureke mai Europa aku.  Eia nae ka mea kupanaha, ke noi nei na aoao elua ia Amerika e aloha mai a kokua ia laua.  No ka ike ana he mana ko Amerika ma ka moana me kona mau moku kaua, nolaila, ke hoomalimali aku nei o Tureke iaia ma kekahi aoao, a o Rusia hoi ua maopopo kona ae-like me Amerika Huipuia.  O Rusia, o Perusia, o Amerika Huipuia, oia na Aupuni hou, a Aupuni ikaika o keia wa.  Me he la ua elemakule o Farani a me Enelani.

Haina o na ninau a ke Au Okoa.

            Ua halawai mai me a’u na ninau a Ke Au Okoa o ka la 19 o Novemaba, Buke 11, Helu 31 o keia makahiki.

            Ko ka Moiwahine Ema kaawale ana mai o kakou aku nei, a hiki wale i kona hoi ana mai?

            Haina.  1 makahiki, 5 mahina, 1 pule,. 7 la, 22 hora, 51 minute.

J. W. P. Kalamokona.

Kalihi, Oahu, Novemaba 24, 1866.

Na Palapala.

            Ke noke mai nei ia Kauai nei ka mai Fiva.

            He kohu ahuiau maoli keia mai ia Kauai nei, oia no hoi keia mai i lono wale ia mai nei ma ke Kaona e Honolulu : aka, o ka hoea ana mai no o ka lono maluna o kahi kuna Mele i ka nui pono ole o ka mai ma ke Kulanakauhale Ahi o kakou : aole paha i hala he mau ia ekolu, hoomaka mai ana ka loaa ana i kekahi poe o ke Anahola.  Aliomanu, a me ia aina aku ia aina aku.

            A mahope iho, ea lokuloku pono ole mai ana, aole i kana-mai, e loaa ana ko ka hale a pau i ka wa hookahi, a he mea weliweli keia i ka ike aku.  Eia na keiki, na kanaka makua, na elemakule ke hiolani mai nei, me na leo uwe i ka eha, i ka hui, i ka li, i ke konikoni pono ole.

            Ke lohe ia aku nei no hoi na leo kaniuhu, no ka luhi pono ole loa i ka eha, me he lai, ka hana kaumaha loa la kahi i hoopapau ai a luhi loa ke kino.  A owau pu no hoi kekahi i amo iho nei i keia wahi haawe kaumaha, he i-i maoli no, kohu ala no Kauwaleau.  Ua hoomaka ko’u loaa ana i ua mai nei ma ka la 23 o Novemaba, a hookuu oluolu ia mai hoi ma ka la 26.

            He kupanaha no hoi ka awaawa e mai no o ka puu i ke ai iloko o na ia elua o ka loaa ana ia ua mai nei.  Aole nae i manao ia he fiva keia, aka, ma ka lohe mai ia E. Krull, “he fiva keia.”

            A o keia mai no hoi, he nui loa ka ona, ke poniuniu, a me ka wainui o ka waha, a moe pono ole no hoi ka po, me ka oni wale no i o ianei, e ake ana o ke ao ae.

            Eia’e no lakou nei a me lakou la aku, ke haluku mai nei i ua kio lepo nei.

            Ke lohe ia aku nei na ka makahiki o Hanalei, malalo o ka hooponopono ana a ko lakou Luna Nui John Low & Co., a eia lakou ke aha a lala-kukui mai nei i ka ka mea o ka nui o ka mai.  I ahona nae hoi ia poe a me na paka i ke ahonui o John Low, i ka hele i kauhale me ka laau no ka poe mai, a e oluolu koke ana no paha lakou, no ka mea, ua loaa mai ka mama i kekahi poe.

            Eia no ke oki loa o ko makou Koolau nei, a me Puna aku noi paha la, oiai aohe Kauka kokoke mai, no ka mea, aia loa no i koloa o Kauka Kamika.  A hookahi wale no o makou wahi pono iki, o ka oni wale iho no, aka nae, oiai au i ko’u mau la mai, kipa mai ana ma ko’u hale he wahi iwa ili-keokeo, oia hoi o Herman Rudolphi, a ua maopopo mai la no ia ia ke ano o ua mai nei.  Olelo mai la nae kela, “moe malie ma ka hale, aole e hele i ka makani anuanu, aole e auau i ka wai huihui, aole inu i ka wai, pono no ka ai i ka poi, ai kupono nae.”  A no ko’u hoolohe iki ana i keia, ua hikiwawe no ko’u oluolu, nolaila, e ka poe e loaa aku ana i keia mai, e alawa iki ae ka pono i keia mau wahi huaolelo papa maluna iki ae nei, a e hoomanao iho.

            He kupaianaha ka lokomaikai lua ole o ke Akua ia kakou, aole make, a ina paha ua make, ehia la ka nui o ka poe make?

            “E hoonaniia ke Akua ma na lani kiekie loa, He malu hoi ma ka honua, He aloha no i kanaka” wahi a ka Palapala Hemolele.

            A pau ae la ka ilihia ikaika ana o keia mai, a hoola iki ae la, noho mai la hoi kona mau panihakahaka, oia hoi ka hanu paa a me ke kunu.  Ea mai hoi ke kunu, aole no hoi i kana-mai, e kunu a pau ke aho, wahi ae i ka lae, eha mai hoi ka puu ; a o ka hanupaa hoi, aia ma ka waha kahi pono e kuuia’i ka ea, aka, aia nae i ka po ka paa pono ole o ka hanu.

            I ko’u manao nae, ua kupono paha keia hoike ana e like me ka poe e loaa mai nei i keia wa.  Ke oki nei au maanei.  Me ke aloha i ke Kapena o ke Kuokoa.

C. K. Kalaeone.

 

Na mea hou o Lahaina nei.

No ka ai.

            Ke lilo nei kahi ai i keia mau la i aniani poaeae oia hoi ua uku lii loa mai nei kahi pai ekolu hapawalu, ua hoao iho o H. Kauai, e hookomo iho i kekahi wahi pai o Honokohau, e hookomo i ka pakeke o kona kuka, a ua komo io no kaua mea o ka uku lele.

No ka poe kanu ko.

            Ua hakalia loa ka lilo ana o ke ko a kekahi poe me ka manao e lilo koke aku pau ka pilikia i ka Auhau kino, a ke ane maloo mai nei koe.

No na kula apuni.

            Ke kokoke nei e pau keia makahiki.  Aole i ike ia aku ka hoomaka ana mai o na kula, no na kumu ole paha e kali paha i ka hoike o ke Kulanui o Lahainaluna, i ka malama ae nei o Mei e hiki mai ana 1867.  Malaila paha e loaa ai na kumu, oiai ua makaukau na hale kula i kukula iho nei o ke aha la ka hemahema i koe, ke kumu paha i na o na kumu ka hemahema i koe, e loaa ana ke hiki aku i ka malama o Mei.

            Ua nui paha keia kukahekahe ana.

T. W. P. K. Opio.

Lahaina, Dek. 1, 1866.

 

            I nehinei ike makou hookahi ko pua ole mai ka pa mai o Mekia Moehonua, i hoouluia ma Halaaniani.  O ka loihi o ua ko la he 21 kapaai.

 

Make Emoole.

            Ua make o Kailihao, Kaahulani, K. B. ma ka ia 27 o Nov. 1866.  Pealua hola 5 o ka ahiahi, he kaikamahine noho pono no, na make no eia i ke kane, a, he malama no oia i na kanawai o ka male ana, a ua hele aku oia i ke ala lau a Kane ua noho iho hoi au kena kaikuaaana, me ka a me ka minimina iaia no kona hele hookahi ana a haalele mai ia’u me na keiki a maua.  Copy by MAI AKA.

Dece. 5, 1866.

 

Kanikau aloha.

Nou e Kailihao,

Auwe kuu mama.

Ko uwe haalipo nei Kalanisini.

Haalele mai nei oe,

Iau kamalei i Oahu,

Ko lei aloha ma pali,

I ka ahihi lei o lani,

Ua nani aku nei kou hele ana,

E moe a kau a hooilo,

Ka niau ana o kuu mama.

            Auwe––ku’u––mama.

Ka nana i Kinilani, Clouston.

Uwe ku’u kaikaina,

Mai ka makani ahai ala o Kaala,

Ua niau aku nei paha oe,

O ke’ka a ke kino wailua,

I lawe ia mai e ka manu,

A haule i kai malino,

I kona i ka malino a ehu,

            Au––we––ku’u kaikaina.

A Haleolono ka uhane,

Ua lohe ou kini ilaila,

O ke kulu wai maka a Kapuni,

Ua puni Hawaii o Keawe,

I ka hele a ke kino wailua.

S. E. Kaapali.

 

            Hooili ino.––I ka Poalua i hala ae nei, ua ike aku makou i ka piha loa o luna o kekahi wahi kaa kauo lima i ka eke uala, a no ia piha loa, ua noha ka pelekai o kahi aoao.  Me noonoo no hoi, a ka piha kupono malaila e lawe ai.

 

MARE.

            Kolii––Kuike–Ma Kamaukapili, Dek 4, mareia e Rev. L Kamika, O Kolii kane Ku ke w. No Honolulu nei laua

            Kimohaele––Kekai––Dek. 1, mareia o Kimo me Kekai

 

HANAU.

            Dek. 1, ma Ka Kawaiahao hanau   Iakana Frera k, na Repeka me Ezera.

            Nov. 28, hanau P@ela k.

 

MAKE.

            Nov. 17, ma M. na make o Kauhi w. he @iwa ka a ai.

            Iulai 10, ma Kahana make o Kea@aa k. mai o@ pa.

            Nov 23, ma Kahana make o Kamaka w.

            Nov. 25, ma H@, Oahu, make o Nika w.

            Nov. 18, ma ia wahi no make o Kaanaana k.

            Nov. 20, ma ia wahi no make o Kaaiuko w.

            Oct 18, ma ia wahi no make o Pu@ia, w.

            Oct. 31, ma Waihee Maui, make o Kaai k

            Nov. 24, ma Kumakahi Waiehu make o Hooleia w.

            Nov. 18, ma Kapana, Waiheo make o Paahao k.

            Nov. 13, ma Kauka Waihee make o Waha w.

            Nov. 20, ma Leleo Honolulu, make o Maia w.

            Nov. 21, ma Iwilei Honolulu, make o Ka@mana w.

            Nov. 17, ma Iwilei Honolulu, make o Nahua k.

            Nov. 28, ma ka Hale mai Pupule make o Kauna k Maui

            Nov. 18, malola no make o Makuakane k. no Hawaii oia

            Nov. 27, ma Kapalama make o K@ @

            Dek. 1, ma Honolulu make o Hikiau k.

 

KUPANAHA!

wahi mea kupanaha loa aohe

i ike ia m@m@a ma Honolulu @ @ ma ka

HALEKUAI o C. F. PULUKA.

Alanui Papu.

ALAPIA ELEELE MAIKAI LOA

Ma ka Halekuai o

C. F. Puluka.

Alanui Papu.

Lole Hou o kela ano keia ano

ma ke kumukuai kupono i keia wa

ma ka halekuaio

C. F. PULUKA.

Alanui Papu.

OLELO HOOLAHA.

owau o ka mea nona ka inoa malalo nei, ke kahea hoa aku nei a@ @ @ @ wahine @ NU HOI, na makaukau au e kuu pu me makou i na lele Kalakala ma kai @ a @ keia wa ma MONIKAHAAE, mauka iho o Haleakala.  Owau no o                    J. FISHER

Honolulu, Dek @ 1866                       232-2t

 

OLELO HOOLAHA.

INA LALA PAU O KA AHAHUI.

O ka Paliluahine o Manoa.

 

KE NOIIA NEI OUKOU E AKOAKO mai ua ka @ i ma Ma@, oia keia P@ahe ae, no ka la @@@, ka hoea i kela o ka auina la, e ku@ a p@.

                        P. J. GULICK, KA K@

                        D. KALANIKAHUA,

                        W. P. ALEKANEDERO

            Honolulu, Dek 8, 1866                       262-1t

 

Olelo Hoolaha

A KA LUNAAUHAU.

KE HAIIA AKU NEI I KA POE HOOKAA Au@ @ Honolulu, M@ @ @ @ @ ka @@ a m@ @@@@@@ EN@@@@@@@@@@HALE HANA HA@ o Honolulu na @@@@@@@@ @ @ @ @ 503 @ Kanawai Kivila, a nolaila @ @ a pau i k@ A@HAU, ke @ @ ak@ na @ @ @ @ mau @.

E @amama mau no ke K@ A@ a me keia POAKAKHI, POAKOLU, and me ka POANO, @ ka hora @ kakahiaka a @ ka hora 4 o ke ahiahi.

G@ @ LULE

Lunaauhau o Honolulu

 

OLELO HOOLAHA.

E IKE AU ANEI OUKOU E NA Kanaka a pau, Owau o KEONIANA, ke kane mare a Mrs. KAHELE.

Ua haalele kumu ole mai oia ia'u, a na hele aku oia mamuli o kona manao, nolaila ke @@kaka wale aku nei au @ o @, mai @ mai @ @ ia @ @ @ @ @ @, maluna o oukou iho ke poo, a @ @ @, oia @@@.  A @ @ @ kena e hoi mai me a’u @ @ mai no.

D. W. K@@@

Honolulu, Nov 28, 1866                 261 4t

 

He Kaa Lio ukana Kuai.

HOOKAHI KAA LIO ME NAuke P@, e kuai ia aku no i ka pono makemake mai e

W N LADD (NUKA)

Halekuai Mea Hao, Nov 13 1866                    250 4t

KAUKA LAPAAU.

–O–

Dr. Kennedy (Kenede) kona inoa

MA NO KONA HALE K@@KA MA

HALE AUPUNI.

 

Kauka Lapaau !

O

A. C. BU@@@M

KONA INOA.

AIA NO KONA HALE KAUKA MA KO@@@

 

He Peahi Nalowale!

MA KA E@LE POHAKI HOU, I KE AHIahi @@@@

 

Wahine haalele kane.

O KUU WAHINE MARE O MARE Ane Graham, @@@@@@@@@@@@@@@@@@@

 

HANAKAAO NA ANO A PAU.

UA MA@ K@@ A@ MA KOU HALE @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@

WILLIAM @@@@@@@

Honolulu, Sept. 20, 1866                                 @@@

 

OLELO HOOLAHA.

KE HOIKE AKU NEI AU MA KEAKEA, @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@

Hakaleleponi Kapakuhaili @ Hon. C. Kunui@@ H@@

 

I KA POE MAHI

PULUPULU!

E KUAI NO AU I KA

PULUPULU SI AILANA

I kela manawa keia manawa

A PAU MA KA UKU MAKEPONO LOA.

E lawe mai ma kuu Keena Pulupulu ma

HONOLULU NEI

H. M. WINI

Honolulu, Nov 10, 1866

 

J. W. KEAWEHUNAILALA

Loio!  Loio!

 

O KA POE MAKEMAKE @ LOIO E KO@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@

 

Kikihale,

Ma uka a ka@@ @@ KAHAI @@@

Honolulu, Feb @, 1866                                    210 1t

 

E HAALELE ANA KA

Moku Ahi

“KILAUEA”

Ia Honolulu i kela Poakahi keia Poakahi.

Ma ka Hora 4@ ponoi, a hiki i

I ka wa o k@@ h@@ ia k@@ @@@@@@

KONA, HAWAII,

A me na Awa ku moku malalo iho nei

LAHAINA,

KALEPOLEPO,

KAWAIHAE,

KAILUA,

KEALAKEKUA.

Ma ka @@@ p@@@@@@@

KEALAKEKUA & KAILUA, ma ka Poahaki

KAWAIHAE,                  “  “ Poaha

KALEPOLEPO,               ma kakahiaka Poalima

LAHAINA,                       ka po Poalima

WALKER, ALLEN & Co.

NA EGINI

238 tf

 

Halekuai Mea ai!  Halekuai Mea ai!

Ki Lau!  Ki Lau!

Ma ka Hale Unihiepa ma Alanui Papu.

UA HOOMAIKAI IHO NEI KA @@@@ HALEKUAI MEA AI @@, @@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@

makemake ia ana OIA HOU KEIA MALALO INO

AILA,

PALAOA,

PALENA,

KOPAA,

PALENA LIILII,

LAIKI,

PIA

KOLU HOOLUU LOLE,

KAMANO,

@WIKI KUKUI,

MEA ONO,

KULINA,

BALE,

ILI PALAOA AI A KA LIO, &c.

Kina ana mau Kaha@olulu i makaukau no ke kuai aku me na makamaka, mai ka hoi @ @ @ kakahiaka a hiki i ka hora 7 o ke ahiahi.

@@ KAKAI @ @ CARTWRIGHT

Honolulu                              943-6m