Ko Hawaii Pae Aina, Volume III, Number 21, 22 May 1880 — NU HOU O NA AINA E. [ARTICLE+ILLUSTRATION]

Help Learn more about this Article Text

NU HOU O NA AINA E.

Ma ke kn ana mai o ka mokualii Knlanakauhale o Nll loka i ka po Poakahi iho nei, iloko o na la holo 7 a nie 8 hora, m loaa mai ia makou na mea hou 110 ka papaaina o leo makon poe heluhelu, a oia keia e paneeia aku nei. NO AMERIKA. Mamna iho o ka hom 8 o ke nhinhi o ka la 28 o Aperila, ua kipuin » muke loa o Cb»s. de Youcg, keknhi o n» ona o ka nupepn Chr.onic;le o Knpalnkiko, e ka puuwoi eleele I M K.lloeh, ka keikiknne a īlev. 1 S Kailoeh, ka Meia o ke knlanafc>iahale o Kapalakiko, mnloko o ke keena liaaa o Chns. de Yoang. Ao le i akwka lea na knmu o kein kipu liiim koko nna, koe wale no ka mnuao nkti. u» ulu inai keia pepehi knuaka mniloko mai o ka manao ino r> keia keiki i ko kipu aua a Cha s de Yonng ia R t; v. I S Kallueh. ma ka 1» 23 o Augnt9, 1879. a pnkele ai mai m«ke kona mnknaknne. Ua hopuia"o Chas de Young no kela hewa, ua hoopaaia inu ka bale p-iahno a hookuuia aie ka bela ole, me ka hoopaneeia o kona hookolokoloia a i kn ]» 2 o Mei uei. I ka hookouia ana o Cb»B de Young mai ka liule paahno akn. uh holo aku oia ī na mokuaina liikinn, « malaila f imi ai oia i kekahi muu ike tn»laIo o Da lilo uui, a ua hoolahaia ma na nupepa o ka hikina kekahi moolelo pelapela eo Rev I S Kallouh no koua hookulokolo ia una no ka hewa moekolohe, oiai oia e nolio kahiinopule ana ma ka hikina. A i ko Ch«a de Ytning hoi ana roui i K»p'al«kiko mni ka lnkina mai, ua lawe pu mai oia i kekahi hoi--kaJdnaitaJXaka o-ku ma Uy. U e luiokulokolo iu ai oin. Muhopo iho o ko Chaß de Young hiki uua i Kapulakiko,

a uu palal<ii wolo ktL noho mn, »iia hoi, na puka aku tuni ka Lnle leta aku kokahi buke i puiia u humuliuiuuin, a uu puiiu ke kii u un kahunnpulo nei muwHho o ka wHhi, h o loko, ua' pihn i na moololo pel»p«la o kn liooleolokoloi.i ana no ko&a bewu| moekolohe. Ak«, mumua ne o ka la e hookolokoloia »i o Chns. de Young, ua kii moi la ka lim« koko o kn pnu\vs*i eleele o I M-JiuUocU, a lawe aku la iaia ma kela a'ono o ka poni uioolelo mauiuli o ua pepehi k»uaka lehulehu b keia «no. Ke kali nei o 1 S Knllooh no kooa la e lii» ai. KE KOnO PERESIDENA.

U» pilm ntt mipoprt o Amei-iku Huipuia o ua uono (ilim i kn hoikeike tum i uk inort kupouo a kel» a tuo kein aouo o koLo ni i koin Novßcu»b» »o. Eia »» ino« iknik» mn ka tioao Ripubnlikn, Q S Graut, J G RLiine, ka luua Seuute rm\i Maino uiui; Jno Shernnin, ko Kuhi na Wiiiwn» i keia \vn, E B Wnslibuvue, ko Kuhiim Noho o Ame.ūka Huipni» ma Pnrisa i k» wt\ kau« o F.»rtnii me Peniaia, » me Hon. Ediuunda, k« lmnt Sou»te m»i\ Veremoneta mni. Eia ua inoa o ka houo Deuiokrtratt>, Satuuel J Tilden. kekuhi o na keiki kuonouuo o Nu lokn, Tburni ain, ku luna Seuiitt> uani Ohio ijj:»i, B.iy,ird, k« Innu Sen»te m.»i Dele\v<ire tuui, a i»e Guu. Huueoek. 0 keiu oi»u inuu a pnu, he poe ]ne oo uue wule no ma ka ike a mo ke «kumni, a he pue luio kn hupu mii o l'ikou, a lip ekolu puhn he mau ulihiknui» kmil.in». Ke k.iu nei na maka o ka woao Bipub>ilik» no ka ino» u ka aba elele e koho »i mu k» hnla-Wiii nui u uu elele no lukon kn heluna be 756, o mulamnin anu m» Kikako, ikala 2 o Mei. Ke k»u »lui nei uo lioi ko iw Deuiok»ratH mnu d>iv kn uiiiluuii u kiv iuoa a ko lukuu ab» elele e hooholo ai ma ka halawui o Cinitinuti, Ohio, e mnlauiuia uuu be ekolu bebedoma uinhope iho o ka. halawai o uii Ripub'iHka. NO AMEIIIKA lIEMA. Ke hoomnu nei no o Peru a tno Kili 1 ke k iua muwuena o laua iho me ke nkukn ole oka bopen». Ama kekahi kuun hiua i hooukni;v mnwnen.i o t)n Kili a me na Peru īloko o A penl» i hala, im pau i ka make he l,&00 mau koa Kili, koe ka poe i elia u i luwe pio ia. Mu ku hoowau ann o keia m«u «u puui liilii i ke kau», ua hoopoiuoia n» knlepa nna o ko waho »ku uei poe, a uu hoopilikia ia a ua hooleleia ua huuli o na li»hui <3 ae i uoho kumaainu nku mnlalo oia mnu aupuui. A m.i ka lono hope, ua ikeia iho ka uhu ana h na k»maaiua Amerika, e hoopii i ko lnkou aupuui, e uku m»i o Kili i ko lakou pono uo ke kaua e hele nei, a uo kein mua aku, oiui na aupuui e noho kau.i uua. NO GEREMANIA. Ua lilo i mea hoopa»p:iu nni i:>. iloko o ka Ahaolele, ka biln e uoi hdh, e hoohuiin mni i kela a me keia mnkahiki, i 30 000 mau koa hou i ka puKlikuua ku mnu. Ua hooknawale pu in iloko o u;i bila la, no ka ohi aua i nmikumamakahi regim»na koa helewawne me kaunhn batari pukaa, a i hookahi batuliona o ua poe ana-Hina, a ua like na lilo no keiii men o noiia enai nei me ke $50,000 i kela a me keia makahii<i. NO EUROPA. Ua kau ae nei o PohnkuhuuoU ma ke poo o ku haiiohano o koua aupuni, om koim lilo auii i Kuhiuu Nui uo Enelnni « me nn nupuui liui o Irel»ni n me e» paualaau lelinlehu malnlo t> in nupnni. 1 keia wa, uu piha pono kona Ah» Kuhinii, a ua wae oia uiailoko mni o kona mau makamnka o ka Hale Ahaololo Mukaaiuuua a me ko na Alii Kuokon o ka Hale Aliholhlo Alii, ua hoa hoi o k» dahun pu an,i iloko oua makahiki ehiku i hala, Ke inau nei na eneenemi mawaena o Euaia ame Ivina, a, ua pahola kekahi lono, ua haawi o Kina i kekahi kauohu, e lioomakaukiui na mea a uau no ke kaua.